Hrvatski centar za razminiranje

    Program ruralnog razvoja
RSS

Pomoć osobama stradalim od EOR-a

Download dokumenata

 

Pomoć osobama stradalim od EOR-a
Tko su žrtve eksplozivnih ostataka rata (EOR-a) i njihova zakonska prava u Republici Hrvatskoj

Zaštita civilnih i vojnih stradalnika Domovinskog rata stradalih od EOR-a uređena je Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine" br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 82/01., 94/01. i 103/03.). Zakonom je, između ostalog, propisana posebna zaštita civilnih invalida stradalih od EOR-a, kao i posebna zaštita članova njihovih obitelji. Odredbom članka 8. stavka 1. Zakona propisano je da je civilni invalid rata osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila:

  • u vezi s ratnim događanjima (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.)
  • od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka ratnih operacija.

U skladu sa Zakonom o protuminskom djelovanju NN 110/15 osobama stradalima od EOR-a će se na prikladan način, u skladu s primjenjivim međunarodnim konvencijama, međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima, putem međuresorne suradnje, pružati pomoć prilagođena dobi i spolu, uključujući liječničku skrb, rehabilitaciju i psihološku podršku te će se nastojati osigurati njihova društvena i gospodarska uključenost.

Osobama koje su kao civilne žrtve stradale od EOR-a pomoć će se pružati sukladno propisima kojima se uređuje zaštita vojnih i civilnih žrtava rata dok djelatnici na poslovima protuminskog djelovanja pravo na pomoć u slučaju stradavanja ostvaruju sukladno odredbama ovoga Zakona.

Radi obavljanja poslova pružanja pomoći osobama stradalim od EOR-a Vlada Republike Hrvatske osniva Koordinacijsko tijelo za pomoć osobama stradalim od EOR-a. Koordinacijsko tijelo sastavljeno je od predstavnika Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, MUP RH i ministarstava nadležnih za poslove zdravlja, branitelja, HCR-a, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te ostalih tijela i nevladinih organizacija u čijem je djelokrugu problematika osoba stradalih od EOR-a.

U svrhu prikupljanja i ažuriranja podataka o osobama stradalih od EOR-a Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske uspostavlja i vodi bazu podataka u skladu s propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka u suradnji s Agencijom za zaštitu osobnih podataka i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Baza podataka sadržava podatke i o osobama stradalim u MSP-u.

HCR vodi i održava svoju bazu minskih incidenata i žrtava ažurno i sustavno od svog osnutka 1998. godine. Baza je temeljena na podacima preuzetim od Ujedinjenih naroda, podacima dobivenim od MUP RH ,organizacija zdravstvenog sustava, prikupljanjem podataka s terena, informacijama od strane medija i drugih pouzdanih izvora. HCR-ova baza ne sadržava apsolutno sve incidente i žrtve iz razloga što je s bazom naslijeđenom od UN-a prihvaćena i definicija minske žrtve. To su razlozi da se radi na stalnom ažuriranju baze, jer je dio naslijeđene UN-ove baze imao veći broj incidenata s objašnjenjem "nepoznati podaci", te je stoga bilo moguće i dvostruko bilježenje minskih incidenata u ograničenom broju slučajeva. Provedbom revizije općeg izvida u 114 gradova i općina tijekom proteklih nekoliko godina prikupljeni su dodatni podaci o minskim incidentima, obrađeni i pohranjeni u datoteku HCR-a.

Republika Hrvatska ima visoko razvijen zakonski okvir vezan za osobe s invaliditetom u ostvarivanju legitimnih prava i statusa. Status i različiti oblici prava ostvaruju se kroz više od 280 različitih zakona i podzakonskih akata. Uloga pravnog okvira je donošenje svih zakona i odredbi za zaštitu i ujednačavanje prava bez diskriminacije u bilo kojem pogledu. Zbog boljeg uvida navodimo samo one zakone i referentne akte koji su u najužoj vezi s ostvarivanjem skrbi. Sva resorna ministarstva koja djelomično pokrivaju i ovu vrstu pomoći svojim propisima detaljno reguliraju i ovu materiju.

Zakonom o protuminskom djelovanju od 01. listopada 2015. godine, NN 110/15 između ostalog se definira i ostvarivanje prava pirotehničarima i s njima izjednačenim osobama s osnove invalidnosti i smrti i obveze osiguranja (čl.107. -čl. 124.).

 

Zaštita civilnih i vojnih stradalnika Domovinskog rata stradalih od mina uređena je Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakonom o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji ("Narodne novine", br.33/05 od 14. ožujka 2005. godine) i Zakonom o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", br.102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04.,177/04., 92/05., 79/07. i 35/08.). Treba naglasiti da su navedeni temeljni zakoni doživjeli različite promjene i izmjene u navedenom periodu, kao i niz pripadajućih pravilnika.

Više značajnih dokumenata vezano za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu OSI) doneseno je i ratificirano u proteklim godinama:

Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja je stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine. Republika Hrvatska je 30. ožujka 2007. godine u sjedištu UN-a u New York-u potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju te je 1. lipnja 2007. godine donijela Zakon o prihvaćanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog-protokola-uz-Konvenciju. Predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i nevladinih organizacija aktivno su sudjelovali u izradi teksta Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda koji je prevođen na hrvatski jezik u više faza izrade nacrta te je na taj način osigurano uključivanje osoba s invaliditetom u izradu nacrta.

Ovaj međunarodni dokument po snazi iznad svih zakona u RH, kroz 50 članaka unapređuje, štiti i osigurava punopravno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom (OSI).

U razdoblju između dviju revizijskih konferencija UN-a na snazi je bila Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003-2006. godine. Na snazi je danas Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za OSI od 2007-2015. godine. Vlada RH donijela ju je polovicom 2007. godine. U Nacionalnoj strategiji je zadana 101 mjera, definirani su nositelji i sunositelji provedbe, razrađene su aktivnosti i rokovi provedbe mjera, postavljeni indikatori provedbe i planirana sredstva za provedbu svake mjere. Zadaća Nacionalne strategije je uskladiti sve programe djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. Opći ciljevi Nacionalne strategije su poštivanje ljudskih prava, nediskriminacija, stvaranje jednakih mogućnosti, punopravno građansko sudjelovanje, punopravno sudjelovanje u životu zajednice i uključivanje u svjetske i europske okvire politike za osobe s invaliditetom. Nacionalna se strategija naslanja na već uspostavljene okvire, ali uz traženje novih rješenja za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa u svim područjima od interesa za osobe s invaliditetom.

 

Što u najbitnijem definira Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine:

  • Poboljšanje materijalnog položaja
  • Ujednačavanje prava
  • Obrazovanje i rehabilitaciju
  • Ravnopravno uključivanje u društvenu zajednicu
  • Očuvanje digniteta i integriteta
  • Koordinirano djelovanje i učinkovito informiranje
  • Strategija se odnosi na sve osobe s invaliditetom bez obzira na vrijeme i okolnosti nastanka oštećenja
  • Pružanje materijalne i novčane pomoći u okviru različitih povlastica
  • Donošenjem Zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom ispunjen je osnovni preduvjet za ustrojavanje takove baze
  • Nadopunu državnoj strukturi čini otvoreniji način djelovanja putem nevladina sektora
  • Mogućnost obrazovanja i zapošljavanja
  • Profesionalna rehabilitacija
  • Rješavanje pitanja mobilnosti (ulazak u javne prostore, pločnici i ceste, preuređenja)
  • Pravilnik o ortopedskim pomagalima u skladu sa suvremenim medicinskim i tehničkim dostignućima

Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom; poboljšanje kvalitete življenja OSI u Europi od 2006 - 2015 sadrži 15 smjernica za unapređenje temeljnih područja djelovanja od interesa za OSI na osnovnim načelima: nediskriminacije, jednakih mogućnosti, uključivanja u društvene procese.

Temeljem potpisanih i donesenih strateških dokumenata 2007. godine donesen je i Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, te je osnovan i Ured pravobraniteljice za OSI, koji u svojoj misiji mora pridonijeti stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane na području RH, za sve kategorije osoba s invaliditetom u svim životnim segmentima, svih starosnih skupina i u svim područjima njihova djelovanja. Ured pravobraniteljice treba biti poveznica između OSI, civilnog društva i institucija koje mogu sustavno riješiti probleme OSI koristeći najnovija saznanja i postignuća u svijetlu najboljih praksi, a kroz suradnju svih tijela koja rade na zaštiti i promicanju prava i interesa OSI. Ovlasti ureda su: upozoravati, savjetovati, davati preporuke, predlagati, obavještavati, ostvarivati uvid u prostore u kojima borave ili su trajno smještene OSI. Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne, regionalne samouprave, pravne i fizičke osobe dužne su surađivati s pravobraniteljem i dostavljati tražena izvješća.
Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (NN.br. 38/07. od 13. travnja 2007. godine) formirana je Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata sa Odjelom za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata Hrvatske među kojima su i žrtve mina.

U Odjelu za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata obavljaju se poslovi: neposredna primjena zakona i propisa, stručna pomoć i osiguravanje njihove provedbe; sudjelovanje u izradi nacrta propisa iz sustava zaštite žrtava i sudionika rata; praćenje stanja i predlaganje mjera za unaprjeđenje položaja korisnika; rješavanje u drugostupanjskom upravnom postupku i obnovi postupka, te reviziji prvostupanjskih rješenja iz područja zaštite civilnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; neposredni upravni nadzor nad radom prvostupanjskih tijela državne uprave; sudjelovanje u realizaciji psihosocijalne pomoći za civilne žrtve iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji; suradnja s vladinim i nevladinim organizacijama u cilju pružanja pomoći i predlaganja mjera za unaprjeđenje skrbi o civilnim stradalnicima Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; sudjelovanje u definiranju sadržajnih funkcija informacijskog sustava i podsustava pravne zaštite korisnika, korisničkih zahtjeva i programskih rješenja te njihova primjena; izrada stručnih mišljenja u vezi s provedbom pravne zaštite korisnika; postupanje po predstavkama i upitima građana, udruga i tijela državne uprave; sudjelovanje u izradi provedbenih propisa u vezi s utvrđivanjem mjesečnih svota osobne invalidnine i drugih novčanih primanja; prijem i obrada zahtjeva za doznaku sredstava, izrada naloga za isplatu i likvidacija faktura; vođenje evidencije o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika; izrada financijskih, statističkih i ostalih izvješća i očitovanja na upite korisnika i zainteresiranih tijela.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje - osnovan u prosincu 2005. godine i nastavlja svojim radom i u narednim godinama. U ožujku 2006. godine usvojen je Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006-2012. za djecu s posebnim potrebama.

Devet je ključnih oblika pomoći minskim žrtvama u kojima sudjeluju vladin i nevladin sektor uz niz organizacija i pojedinačnih inicijativa:

  • Hitna medicinska pomoć
  • Trajna medicinska pomoć
  • Fizička rehabilitacija, proteze, pomoćna sredstva
  • Psihološka i socijalna potpora
  • Zapošljavanje i ekonomska integracija
  • Osposobljavanje i održivost
  • Zakonodavstvo i javna svjesnost o problemu
  • Pristup javnim službama
  • Prikupljanje podataka

Resorna ministarstva i institucije koje su do sada bile uključena u program brige su:

  • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  • Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
  • Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
  • Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
  • Hrvatski zavod za zapošljavanje
  • Hrvatsko ortopedsko društvo
  • Klinički zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala
  • Centar za krizne situacije
  • Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI
  • Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom
  • Ured za ljudska prava
  • Veleposlanstva stranih zemalja u RH
  • Hrvatski centar za razminiranje

Nevladin sektor i institucije uključene u program brige o žrtvama mina:

  • Hrvatska udruga žrtava mina (aktivno djelovala do 2007.godine)
  • Udruga Mine Aid
  • Centar M.A.R.E.: Model Aktivne Rehabilitacije i Edukacije
  • Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI)
  • Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske
  • Zaklada "Hrvatska bez mina"
  • Hrvatski Crveni križ
  • Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja
  • Centar za krizne situacije
  • Udruga za promicanje istih mogućnosti(UPIM)
  • Međunarodni fond za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF)
  • Udruga žrtava mina Karlovačke županije
  • Udruga Bembo
  • Norveška narodna pomoć-NPA (do 2010. godine)
  • Pojedinačne inicijative osoba ili organizacija

Cilj podrške i pomoći žrtvama kroz navedene resore i institucije je omogućiti žrtvama reintegraciju u svakodnevni život i rad. Četiri su temeljna potporna stupa:

1. Prva pomoć i daljnja medicinska skrb

Hrvatska ima dobro razvijenu strukturu javnog zdravstva i zdravstveni sustav koji uključuje klinike, kliničke centre, specijalizirane poliklinike i bolnice, te rehabilitacijske centre. Područje zdravstvene zaštite definirano je prvenstveno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti("Narodne novine", broj 85/06, 105/06, 118706, 77/07, 111/07 i 35/08) i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 85/06, 105/06, 118/06, 77/07 i 111/07). U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, žrtve mina koje su osigurane osobe Zavoda, ostvaruju zdravstvenu zaštitu pod jednakim uvjetima kao i sve ostale osigurane osobe, u opsegu utvrđenom Zakonom i propisima donesenim na temelju zakona i to pravo na:

  1. primarnu zdravstvenu zaštitu,
  2. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
  3. bolničku zdravstvenu zaštitu,
  4. pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda,
  5. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjeske,
  6. pravo na ortopedska i druga pomagala,
  7. pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

Žrtve mina i članovi njihovih obitelji po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata mogu ostvariti prava: na osnovi oštećenja organizma, prava na osnovi gubitka člana obitelji i prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika.

I. PRAVA NA OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA SU:
  • osobna invalidnina;
  • dodatak za njegu i pomoć druge osobe;
  • ortopedski dodatak;
  • profesionalna rehabilitacija
II. PRAVA NA OSNOVI GUBITKA ČLANA OBITELJI SU:
  • obiteljska invalidnina;
  • uvećana obiteljska invalidnina.
III. PRAVA NA OSNOVI MATERIJALNIH I DRUGIH POTREBA KORISNIKA SU:
  • opskrbnina;
  • dodatak za pripomoć u kući;
  • posebni dodatak;
  • besplatni udžbenici;
  • prednost pri upisu u obrazovne ustanove;
  • prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studenske domove;
  • prednost pri zapošljavanju;
  • prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi;
  • oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta;
  • posebni staž;
  • pravo na troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka nakon ekshumacije i identifikacije.

Djeca iza poginulih civilnih osoba, djeca civilni invalidi rata kao i djeca civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma imaju prednost pri upisu u obrazovne ustanove (uz uvjet prelaska razredbenog praga), prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studenske domove, pravo na stipendije pod određenim uvjetima, te prednost, pod jednakim uvjetima, prilikom zapošljavanja.

Djeca iza poginulih civilnih osoba kao i djeca civilni invalidi rata imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.

Prava pirotehničara i s njima izjednačenih osoba s osnove invalidnosti i smrti definirana su u Poglavlju V Zakona o humanitarnom razminiranju. Prava s osnova invalidnosti su: pravo na zdravstvenu zaštitu, prava iz mirovinskog osiguranja, prava na temelju preostale radne sposobnosti, prava na invalidsku mirovinu. Definirana su i prava po osnovi oštećenja organizma, a odnose se na: osobnu invalidninu, ortopedski doplatak, posebni doplatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.

Prava članova obitelji nakon smrti pirotehničara i s njima izjednačenim osobama su: obiteljska mirovina, obiteljska invalidnina. Definirana su i prava djece smrtno stradalih pirotehničara.

U slučaju povrede, odnosno smrti pirotehničara pri obavljanju poslova razminiranja nakon 30. lipnja 1996., pirotehničar odnosno članovi njegove obitelji imaju prava koja prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

U slučaju povrede odnosno smrti pirotehničara pripadnika hrvatske vojske, odnosno hrvatske policije i civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova pri obavljanju poslova razminiranja nakon 30.svibnja 1990., pirotehničar, odnosno članovi njegove obitelji imaju prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

2. Fizikalna rehabilitacija

Klinički centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i jedna klinička bolnica pružaju sve oblike fizikalne rehabilitacije. U Hrvatskoj postoji i 29 specijaliziranih bolnica za fizikalnu rehabilitaciju, te jedan Zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala u Zagrebu. Postoji također i velik broj privatnih radionica za izradu proteza i pomagala, jer bolnički centri nemaju vlastitih radionica. U RH djeluje i registrirano je 400 ugovornih tvrtki za nabavku ortopedskih i drugih pomagala. U tvrtkama radi 150 ortopedskih tehničara, članova Hrvatskog ortopedskog društva. Ortopedski tehničari obučavaju se na poslu ili u inozemstvu, a njihov rad nadgledaju liječnici ortopedije. U bolnicama na minski sumnjivim područjima zaposleno je 783 fizioterapeuta. Trenutno protetičari se školuju u inozemstvu, a u planu je organizacija obuke na poslu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Pravilnikom je regulirao prava i potrebe u svrhu korištenja ortopedskih pomagala i drugih potreba-NN.64/01. Također i drugi oblici medicinske, psihosocijalne pomoći, oblika bolničkog i kućnog tretmana, ortopedskih i drugih pomagala definirani su zakonima i pravilnicima (NN.26/96, 79/97, 31/99, 51/99, 73/99), (NN.25/05, 41/05, 88/05),(NN.5/05, 19/05, 51/05, 116/05).

3. Psihološka pomoć i socijalna reintegracija

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti otvorilo je centre za psihosocijalnu pomoć u svih 20 županija RH i Gradu Zagrebu, koje pružaju psihološku i drugu pomoć svim osobama s invaliditetom, uključujući i druge stradalnike sa ratnim traumama uključujući i žrtve mina i članove njihovih obitelji. Osim ovih centara i novoosnovani Obiteljski centri mogu pružati psihološku pomoć. Regionalni centar za psiho-socijalnu rehabilitaciju djece i mladih stradalnika od mina Rovinj je najveći zajednički projekt vladinog i nevladinog sektora započet 2001. godine na prostoru bolničko - rekreacijskog kompleksa u Rovinju. Centar bi trebao postati "Regionalni centar" za prostore Jugoistočne Europe i šire. 2005. godine potporom Norveškog veleposlanstva i velikog broja domaćih i stranih donatora započeli su prvi radovi rekonstrukcije. Radovi su uglavnom završeni i već se provode rehabilitacije.

4. Profesionalna i ekonomska rehabilitacija

Kako je i prije spomenuto ovo je prioritet prema provedenim anketama. Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji, NN.br. 33/ 05 od 14. ožujka 2005 govori o načinima i postupku osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom, te mogućnost prekvalifikacije. Iste godine osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom potiče hrvatske tvrtke i organizacije na zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i same invalidne osobe na samozapošljavanje korištenjem sredstava iz Državnog proračuna. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći iz 2005. godine regulira pružanje pravne pomoći osobama čiji ekonomski status ne omogućuje odvjetnika za sudske i administrativne poslove, što je čest slučaj. Zakonima i pravilnicima definirane su i sve povlastice za tvrtke koje zapošljavaju invalidne osobe.

Već spomenuti Zakon o humanitarnom razminiranju definira niz statusnih prava pirotehničara i njihovih obitelji u slučajevima invalidnine i mirovine.

Nadoplata za kvalitetnije proteze u iznosu od 7.000,00 - 50.000,00 kuna najčešći je oblik individualne potpore. Godišnje više desetaka osoba zatraži taj vid pomoći.

Od ostalih projekata koji direktno pomažu žrtvama mina je školovanje mladih osoba žrtava mina za zvanje protetičar i njihovo zapošljavanje u tvrtki Bauerfeind d.o.o. iz Zagreba. Različiti projekti koji direktno financijski pomažu su nabava računala, školskih knjiga i opreme, pomoć u nabavi malih poljoprivrednih strojeva za pokretanje manjeg poljoprivrednog gospodarstva, kupnja namještaja, opremanje domova potrebnom opremom, posjet stradalnicima u njihovim domovima i rehabilitacijskim centrima, pokrivanje troškova rehabilitacije i pratnje.

5. Prava stradalnika od minskoeksplozivnih sredstava u mirovinskom osiguranju

Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju osobama stradalnicima osigurava se pravo na invalidsku mirovinu i pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a u slučaju smrti, članovima obitelji smrtno stradaloga osiguranika osigurava se pravo na obiteljsku mirovinu. Pirotehničari i s njima izjednačene osobe, osiguranici koji obavljaju poslove razminiranja, prava za slučaj invalidnosti ili smrti ostvaruju prema posebnom zakonu tj. Zakonu o humanitarnom razminiranju. Hrvatski branitelji ostvaruju ova prava na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja i to invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a djelomično se određuje i kumulativna invalidska mirovina.

Sažetak vezan za proteklo četverogodišnje razdoblje između dvaju Revizijskih konferencija UN-a (Nairoby-Cartagena)

Ukupne aktivnosti u protuminskom djelovanju u protekle 4 godine između dvaju Revizijskih konferencija, unapređenje tehnika i tehnologija, provedba nadziranja radova razminiranja, provedba edukacije i dostupnost informacija o minski sumnjivom prostoru najširem krugu građanstva rezultiralo je znatnim smanjenjem broja žrtava mina (7-2010., 6-2011., 3-2012., 1-2013., 2- 2014., 1-2015. godine). Treba naglasiti da su u navedenim brojkama zastupljeni i pirotehničari, te je i njihov broj stradavanja znatno umanjen u odnosu na početna razdoblja tj. od 1991. do 1998. (3-2010., 4-2011., 2-2012., 0-2013., 0-2014., 1-2015. godine). Rezultat je to prije svega edukacije pirotehničara i voditelja radilišta, uporabe strojnog razminiranja, te nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja.

U razdoblju od 1-2. Revizijske konferencije smatramo najznačajnijim prikazano ukupno smanjenje broja minskih incidenata. Dogodile su se promjene u formiranju državnih tijela zaduženih za pomoć osobama s invaliditetom (nadalje OSI), kao i promjene u postojećem zakonodavnom okviru. Ostvarena je ukupno bolja koordinacija sa tijelima državne uprave, institucijama, dok su manji pomaci učinjeni na razini udruga tj. nevladinog sektora.

  • Značajno smanjenje minskih incidenata i broja žrtava mina
  • Ukupno stanovništvo upoznato s minski sumnjivim prostorom, edukacije kontinuirane, obilježenost potpuna
  • Potpisani i na snazi su važni dokumenti, a izvršene su promjene u velikom dijelu zakonodavne materije vezane za OSI
  • Donesene su i na snazi su strategije vezane za OSI
  • Osnovana su nova tijela i institucije, primjerice Ured pravobraniteljice za OSI
  • Veća koordinacija među tijelima državne uprave u ostvarenju pomoći OSI
  • Pozitivne promjene u pravilniku o ortopedskim pomagalima
  • Pozitivne promjene u reformi hitne medicinske pomoći
  • Poboljšanja u radu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu
  • Definirana prava i postupci za OSI u ostvarivanju istih
  • Redovito održavane koordinacije HCR-a i tijela državne uprave i NGO-a.
  • Održavane godišnje radionice za djecu žrtava mina potporom State Departementa, posredstvom ITF-a
  • Ostvareno nekoliko zapošljavanja žrtava mina
  • Ostvareno više pojedinačnih novčanih i materijalnih donacija poglavito za djecu žrtve mina
  • Pojačana uloga medija u izvješćivanju o protuminskom djelovanju
  • Od 2006. godine obilježava se 4. travnja – Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju popraćen nizom manifestacija, kao i cijeli mjesec travanj
  • RH sa svojim predstavnicima redovito je prisutna na svjetskim događanjima i radionicama, kojima je tema pomoć OSI
  • Provedba Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za OSI od 2007. do 2015., u sklopu koje je: izrada jedinstvene liste tjelesnih oštećenja, jedinstvenog tijela vještačenja i definiranje teške invalidnosti. S obzirom da se radi o strategiji izjednačavanja mogućnosti za OSI na uvjete i visinu prava više će utjecati stupanj invalidnosti, a manje status osobe i okolnosti stradavanja koje je imalo za posljedicu invalidnost.
  • Provedeni su ciljevi Nacionalne strategije razvitka sustava zdravstva 2006. - 2011. godina.
  • Ugovaranjem zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim Ugovaranjem zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima osigurava se podjednaka dostupnost zdravstvene zaštite na cijelom području RH, na svim razinama zdravstvene djelatnosti-primarna, specijalističko konzilijarna i bolnička zdravstvena zaštita.
  • Nastaviti će se s mjerama aktivne politike nacionalnog provedbenog plana za poticanje zapošljavanja u koji su uključene i OSI. Programi IPA uključeni su u "Poticanje intenzivnijeg uključivanja OSI na tržište rada".
  • Nastaviti će se s povoljnim mjerama u profesionalnoj rehabilitaciji za koju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, također velika je dostupnost regionalnih centara i ispostava
  • Jačanje suradnje tijela državne uprave sa Uredom pravobraniteljice za OSI, veća koordinacija, te uključivanje NGO i nevladina sektora u radna tijela kod donošenja zakona i njihova poboljšanja za potrebe OSI.
  • S obzirom da je Nacionalni registar za OSI, koji je službena državna baza, čije podatke koriste resori u provedbi prava OSI, poradit će se na mogućnosti da se pri izradi jedinstvene liste oštećenja, koja je u izradi pri Ministarstvu gospodarstva u pratećem formularu, uvede i šifra vanjskog stradavanja.
  • Iako postoji nekoliko vodiča o pravima OSI potrebno je ažurirati postojeću brošuru u proširenoj formi sa nadležnim institucijama, važećim zakonima, redoslijedom postupanja tj. jasno prikazati i utvrditi proceduru, kako voditi proces od trenutka stradavanja do ostvarivanja prava na integraciju.
  • Realizirana je ranije ukazana potreba za osnivanje stručnog kriznog tima za stradalnike od mina (stručno i efikasno tijelo), koje ima zadaću odmah po stradavanju obići žrtvu i uputiti je uz svu psihološku pomoć na dalje postupanje u ostvarivanju prava do potpune reintegracije stradalnika u obiteljsku, radnu i društvenu okolinu.
  • Sustavan rad na senzibilizaciji javnosti i medija u pogledu OSI
  • U zakonsku regulativu uvesti jednokratnu novčanu pomoć odmah po stradavanju.
  • Uspostaviti jaču povezanost na razini udruga u borbi za odgovarajuća prava OSI.
  • Izražena je jača potreba psihološke pomoći u samom početku stradavanja, pri primarnoj zdravstvenoj pomoći, adaptaciji i to direktno uz stradalnika, što podrazumijeva i promjenu prakse Centara za psihosocijalnu pomoć.
  • Obiteljske centre i Centre za socijalnu skrb jače uključiti u analize socijalnog stanja i mogućnosti potpore

U travnju 2010. godine u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi promovirana je Brošura namijenjena osobama s invaliditetom-osobama stradalim od minskoeksplozivnih sredstava "Mogućnosti i prava" koju su pripremili Hrvatski centar za razminiranje i Udruga Mine Aid, uz pomoć brojnih suradnika. Brošura je financirana sredstvima Sisačko-moslavačke županije i naklada je bila 2000 komada. Obzirom da je Brošura u potpunosti podijeljena različitim institucijama, udrugama i pojedincima, pojavila se potreba izdavanja drugog dopunjenog i ažuriranog izdanja za koje je sredstva osiguralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i koja je izdana u ožujku 2011. godine, a nakladnik je bila Udruga Mine Aid. Brošura sadrži poglavlja o pravima po osnovi invalidnosti, prava mirnodopskih, vojnih i civilnih žrtava rata, prava pirotehničara i s njima izjednačenih osoba s osnove invalidnosti i smrti s nizom tumačenja iz zakonodavne regulative. U drugom dijelu Brošure nalazi se popis relevantnih institucija i udruga s preko 500 adresa i brojeva telefona. Brošura je dostupna i na internet stranici Hrvatskog centra za razminiranje.

Krajem 2011. godine, u Kući ljudskih prava u Zagrebu, promovirana je knjiga koja je rezultat završetka projekta "Hrvatska dvadeset godina poslije – Žrtve mina: gdje su, što rade i što trebaju". Voditelj projekta bila je Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM) iz Zagreba na čelu sa mr.sc. Mirjanom Dobranović koja je, zajedno sa suradnicima – Gordanom Bosancem iz Centra za mirovne studije i Matom Lukićem iz Udruge žrtava mina Karlovačke županije, pripremila projekt i prijavila ga na natječaj koji je raspisao ITF (Međunarodni fond za razminiranje i pomoć žrtvama mina) iz Ljubljane, a financiran je sredstvima SAD-a. Istraživanje objavljeno u knjizi provela je Agencija za istraživanje tržišta TotusOpinionmeter, a voditeljica istraživanja Maja Labus rekla je da su ispitane okolnosti stradavanja žrtava mina, adekvatnost medicinske skrbi, uloga državnih institucija i civilnog društva u životu stradalnika. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 400 žrtava mina, a u knjizi je objavljeno i deset osobnih priča žrtava mina. Rezultati istraživanja biti će podloga za poboljšavanje statusa žrtava, ali i utjecanje na propise koji reguliraju ovu tematiku i otklanjanje prepreka koje se javljaju pri zapošljavanju žrtava mina.

Važno je istaknuti da se  programi pomoći minskim žrtvama provode u zakonskim navedenim okvirima tj. institucionalno, ali i uz potporu nevladinih udruga, organizacija i pojedinaca uz koordinativnu ulogu HCR-a. Osnova za strateški okvir je Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine i Hrvatski akcijski plan pomoći osobama stradalima od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava 2010. – 2014.

 

Hrvatski akcijski plan pomoći osobama stradalima od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava 2010. – 2014.

Hrvatski akcijski plan pomoći osobama stradalima od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava (dalje: MES i NUS) je dokument temeljen na obvezama preuzetim potpisivanjem Ottawske konvencije i Konvencije o kazetnom streljivu, kao i na odlukama i smjernicama Preglednih konferencija Ujedinjenih naroda održanih u Nairobiju i Cartageni, te na zaključcima Prvog sastanka država stranaka Konvencije o kazetnom streljivu u Vientianeu.

Osnovni cilj ovoga Plana je unaprijediti kvalitetu života osoba stradalih od MES-a i NUS-a te članova njihovih obitelji. Osnutkom Koordinacijskog tijela čiji su predstavnici sudjelovali u izradi Hrvatskoga akcijskog plana stekli su se bolji uvjeti za ukupnu koordinaciju i sustavno praćenje zacrtanih ciljeva u šest osnovnih poglavlja: Razumijevanje problema s kojim se suočavamo, Prva pomoć i daljnja medicinska skrb, Fizikalna rehabilitacija, Psihosocijalna pomoć, Ekonomska integracija i Zakoni i javne politike. Za svako od navedenih poglavlja iznesena je polaziš situacija u 2010. godini, ciljevi i planovi za postizanje zacrtanih ciljeva, te izvori financijskih sredstava.

Razumijevanje problema s kojim se suočavamo ima za cilj podizanje kvalitete života i usluga za osobe stradale od MES-a i NUS-a kroz uključivanje svih nadležnih tijela i resora te praćenje pružanja usluga kao odgovora na potrebe i procjena uspješnosti pruženih usluga. Planiranjem unapređenja pružanja prve pomoći i daljnje medicinske skrbi smanjiti će se smrtnost stabiliziranjem medicinskih uvjeta i svođenjem fizičkih oštećenja, koja bi mogla nastati kao posljedica povrede tijekom hitnih medicinskih intervencija, na najmanju moguću mjeru. Cilj je omogućiti pristup liječenju u svrhu smanjenja fizičkih oštećenja proizašlih iz ozljede. Svrha unapređenja fizikalne rehabilitacije je vratiti maksimalnu fizičko-funkcionalnu sposobnost osobama stradalim od MES-a i NUS-a uključujući pribavljanje prikladnih pomagala. Cilj razvoja psihosocijalne pomoći je omogućiti osobama stradalim od MES-a i NUS-a i članovima obitelji stradalih i poginulih, lakše suočavanje s novonastalom situacijom i brojnim psihosocijalnim prilagodbama, kako bi ponovo zauzeli svoju ulogu u zajednici te uspostavili i očuvali zdrav i pozitivan pogled na svijet. Ekonomskom reintegracijom će se osobama stradalim od MES-a i NUS-a omogućiti pristup profesionalnom usmjeravanju i cjeloživotnom učenju bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status. U planu je jačanje kapacitete čimbenika koji djeluju u okviru pomoći pri zapošljavanju osoba stradalih od MES-a i NUS-a. U području zakona i javnih politika planirano je revidiranje postojećih zakona, politika, planova te zakonskih okvira i rješenja s ciljem adekvatnog zadovoljavanja potreba i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava osoba stradalih od MES-a i NUS-a, posebno što se tiče njihovog usklađivanja sa standardima Europske Unije i dostignutom europskom praksom.

Plan je u cijelosti uklopljen u institucionalne oblike zbrinjavanja osoba s invaliditetom temeljene na postojećim zakonima. Plan treba doprinijeti poboljšanju ukupne skrbi o osobama stradalima od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava u Republici Hrvatskoj. Članovi Koordinacije su do sada bili predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva unutarnjih poslova, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba, Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog centra za razminiranje, Udruge MineAid, Udruge žrtava mina Karlovačke županije, Zajednice udruga civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske, Udruge za promicanje istih mogućnosti i Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF), a provedena je reorganizacija Koordinacije, obzirom na novonastalu situaciju vezanu uz promjene u institucijama. Sredstva za provođenje Hrvatskog akcijskog plana pomoći osobama stradalima od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava planiraju se osigurati iz redovnih sredstava tijela državne uprave korisnika Državnog proračuna Republike Hrvatske, donacija i  fondova Europske Unije.

NOVOSTI

14. Međunarodno savjetovanje Humanitarno razminiranje 2017.

MINSKA SITUACIJA

Minski sumnjiva područja u RH: 446,00  km2

Ured za razminiranje Vlade RH
CTRO