Hrvatski centar za razminiranje

Tko su žrtve mina i njihova zakonska prava u RH

Zaštita civilnih i vojnih stradalnika Domovinskog rata stradalih od mina uređena je Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine" br. 33/92;57/92, 77/92;58/93;2/94;76/94;108/95;82/01, 94/01 i 103/03). Zakonom je između ostalih, propisana posebna zaštita civilnih invalida stradalih od mina kao i posebna zaštita članova njihovih obitelji. Odredbom članka 8.stavka 1. Zakona propisano je da je civilni invalid rata osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila:

• u svezi s ratnim događanjima (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.)
• od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka ratnih operacija.

Sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju ("Narodne novine", br. 153/05., 63/07. i 152/08.) uloga HCR-a je koordinativna i provodi se u suradnji s tijelima državne uprave, s nizom resora, ministarstava i dijela nevladina sektora, kao i pojedinačnih inicijativa. HCR vodi i održava bazu podataka ažurno i sustavno od 1998.godine osnutkom HCR-a. Baza je temeljena na podacima preuzetim od UN-a, podacima dobivenim od MUP-a (Ministarstvo unutarnjih poslova),organizacija zdravstvenog sustava, prikupljanjem podataka s terena, informacijama od strane medija i drugih pouzdanih izvora. HCR-ova baza ne sadržava apsolutno sve žrtve iz razloga što je s bazom naslijeđenom od UN-a, prihvaćena i definicija minske žrtve. To su razlozi da se radi na stalnom ažuriranju baze, jer je dio naslijeđene UN-ove baze imao veći broj incidenata sa objašnjenjem nepoznati podaci, te je stoga bilo moguće i dvostruko bilježenje minskih incidenata u ograničenom broju slučajeva. Provedbom revizije općeg izvida u 114 gradova i općina tijekom proteklih nekoliko godina prikupljeni su točni podaci o minskim incidentima, obrađeni i pohranjeni u datoteku HCR-a.

Broj žrtava mina i minskih incidenata u Republici Hrvatskoj od 1991. godine do siječnja 2010. godine.

Broj žrtava mina u Republici Hrvatskoj od 1991. godine do siječnja 2010. godine

Hrvatski registar osoba s invaliditetom posjeduje sve podatke o žrtvama eksplozije, kao i podatke o umrlim osobama. U Hrvatskom registru osoba s invaliditetom, zaključno listopad 2009., registrirano je 3065 živih osoba, koje imaju zabilježen indikator koji ukazuje, ili bi mogao ukazivati, da se radi o eksplozivnom stradavanju, prema zapisu šifri Međunarodne klasifikacije bolesti MKB-10-, Y 36 – ratne operacije i W 40-eksplozija drugih sredstava. Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti vodi bazu stradalih pirotehničara i hrvatskih branitelja, a Ministarstvo unutarnjih poslova posjeduje vlastitu bazu stradalih od minsko eksplozivnih sredstava.

Republika Hrvatska ima visoko razvijen zakonski okvir vezan za osobe s invaliditetom u ostvarivanju legitimnih prava i statusa. Status i različiti oblici prava ostvaruju se kroz više od 280 različitih zakona i podzakonskih akata. Uloga pravnog okvira je donošenje svih zakona i odredbi za zaštitu i ujednačavanje prava bez diskriminacije u bilo kojem pogledu. Zbog boljeg uvida navodimo samo one zakone i referentne akte koji su u najužoj vezi s ostvarivanjem skrbi. Sva resorna ministarstva koja djelomično pokrivaju i ovu vrstu pomoći svojim propisima detaljno reguliraju i ovu materiju.

Zakon o humanitarnom razminiranju od 20. prosinca 2005. godine između ostalog definira i ostvarivanje prava na invalidninu ili mirovinu u svezi s njihovim zanimanjem. Zakon definira i prava pirotehničara i članova njihovih obitelji u slučaju stradavanja i nesposobnosti za rad koja je proizašla iz stradavanja na poslovima razminiranja. Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja od 20. prosinca 2005. NN.158/05.

• Nove izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 147/04.)

Stradali pirotehničari od 1991. godine do siječnja 2010. godine

Zaštita civilnih i vojnih stradalnika Domovinskog rata stradalih od mina uređena je Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji ("Narodne novine", br.33/05 od 14. ožujka 2005. godine).
Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", br.102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04.,177/04., 92/05., 79/07. i 35/08.). Treba naglasiti da su navedeni temeljni zakoni doživjeli različite promjene i izmjene u navedenom periodu, kao i niz pripadajućih pravilnika.

Više značajnih dokumenata vezano za osobe s invaliditetom (udaljnjem tekstu OSI) doneseno je i ratificirano u protekle 4 godine:

RH je potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja je stupila na snagu 3.svibnja 2008.godine. Republika Hrvatska je 30. ožujka 2007. godine u sjedištu UN-a u New York-u potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju te je 1. lipnja 2007. godine donijela Zakon o prihvaćanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog-protokola-uz-Konvenciju.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i nevladinih organizacija aktivno su sudjelovali u izradi teksta Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda koji je prevođen na hrvatski jezik u više faza izrade nacrta te je na taj način osigurano uključivanje osoba s invaliditetom u izradu nacrta.

Ovaj međunarodni dokument po snazi iznad svih zakona u RH, kroz 50 članaka unapređuje, štiti i osigurava punopravno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom (OSI).

U razdoblju između dviju revizijskih konferencija UN-a na snazi je bila Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003-2006. godine.
Na snazi je danas Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za OSI od 2007-2015. godine. Vlada RH donjela ju je polovicom 2007.godine.
U Nacionalnoj strategiji je zadana 101 mjera, definirani su nositelji i sunositelji provedbe, razrađene su aktivnosti i rokovi provedbe mjera, postavljeni indikatori provedbe i planirana sredstva za provedbu svake mjere. Zadaća Nacionalne strategije je uskladiti sve programe djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. Opći ciljevi Nacionalne strategije su poštivanje ljudskih prava, nediskriminacija, stvaranje jednakih mogućnosti, punopravno građansko sudjelovanje, punopravno sudjelovanje u životu zajednice i uključivanje u svjetske i europske okvire politike za osobe s invaliditetom. Nacionalna se strategija naslanja na već uspostavljene okvire, ali uz traženje novih rješenja za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa u svim područjima od interesa za osobe s invaliditetom.

Što u najbitnijem definira Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2007-2015 godine:

• Poboljšanje materijalnog položaja
• Ujednačavanje prava
• Obrazovanje i rehabilitaciju
• Ravnopravno uključivanje u društvenu zajednicu
• Očuvanje digniteta i integriteta
• Koordinirano djelovanje i učinkovito informiranje
• Strategija se odnosi na sve osobe s invaliditetom bez obzira na vrijeme i okolnosti nastanka oštećenja
• Pružanje materijalne i novčane pomoći u okviru različitih povlastica
• Donošenjem Zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom ispunjen je osnovni preduvjet za ustrojavanje takove baze
• Nadopunu državnoj strukturi čini otvoreniji način djelovanja putem nevladina sektora
• Mogućnost obrazovanja i zapošljavanja
• Profesionalna rehabilitacija
• Rješavanje pitanja mobilnosti (ulazak u javne prostore, pločnici i ceste, preuređenja)
• Pravilnik o ortopedskim pomagalima u skladu sa suvremenim medicinskim i tehničkim dostignućima

Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom; poboljšanje kvalitete življenja OSI u Europi od 2006 - 2015 sadrži 15 smjernica za unapređenje temeljnih područja djelovanja od interesa za OSI na osnovnim načelima: nediskriminacije, jednakih mogućnosti, uključivanja u društvene procese.

Temeljem potpisanih i donesenih strateških dokumenata 2007 godine donešen je i Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom,te je osnovan i Ured pravobraniteljice za OSI, koji u svojoj misiji mora pridonjeti stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane na području RH, za sve kategorije osoba s invaliditetom u svim životnim segmentima, svih starosnih skupina i u svim područjima njihova djelovanja. Ured pravobraniteljice treba biti poveznica između OSI, civilnog društva i institucija koje mogu sustavno riješiti probleme OSI koristeći najnovija saznanja i postignuća u svijetlu najboljih praksi, a kroz suradnju svih tijela koja rade na zaštiti i promicanju prava i interesa OSI. Ovlasti ureda su: upozoravati, savjetovati, davati preporuke, predlagati, obavještavati, ostvarivati uvid u prostore u kojima borave ili su trajno smještene OSI. Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne, regionalne samouprave, pravne i fizičke osobe dužne su surađivati s pravobraniteljem i dostavljati tražena izvješća.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (NN.br. 38/07. od 13.travnja 2007. godine) formirana je Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata sa Odjelom za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata Hrvatske među kojima su i žrtve mina.

U Odjelu za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata obavljaju se poslovi: neposredna primjena zakona i propisa, stručna pomoć i osiguravanje njihove provedbe; sudjelovanje u izradi nacrta propisa iz sustava zaštite žrtava i sudionika rata; praćenje stanja i predlaganje mjera za unaprjeđenje položaja korisnika; rješavanje u drugostupanjskom upravnom postupku i obnovi postupka, te reviziji prvostupanjskih rješenja iz područja zaštite civilnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; neposredni upravni nadzor nad radom prvostupanjskih tijela državne uprave; sudjelovanje u realizaciji psihosocijalne pomoći za civilne žrtve iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji; suradnja s vladinim i nevladinim organizacijama u cilju pružanja pomoći i predlaganja mjera za unaprjeđenje skrbi o civilnim stradalnicima Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; sudjelovanje u definiranju sadržajnih funkcija informacijskog sustava i podsustava pravne zaštite korisnika, korisničkih zahtjeva i programskih rješenja te njihova primjena; izrada stručnih mišljenja u vezi s provedbom pravne zaštite korisnika; postupanje po predstavkama i upitima građana, udruga i tijela državne uprave; sudjelovanje u izradi provedbenih propisa u vezi s utvrđivanjem mjesečnih svota osobne invalidnine i drugih novčanih primanja; prijem i obrada zahtjeva za doznaku sredstava, izrada naloga za isplatu i likvidacija faktura; vođenje evidencije o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika; izrada financijskih, statističkih i ostalih izvješća i očitovanja na upite korisnika i zainteresiranih tijela.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje - osnovan u prosincu 2005.godine i nastavlja svojim radom i u narednim godinama. U ožujku 2006. godine usvojen je Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006-2012 za djecu s posebnim potrebama.

Devet je ključnih oblika pomoći minskim žrtvama u kojima sudjeluju vladin i nevladin sektor uz niz organizacija i pojedinačnih inicijativa:

• Hitna medicinska pomoć
• Trajna medicinska pomoć
• Fizička rehabilitacija, proteze, pomoćna sredstva
• Psihološka i socijalna potpora
• Zapošljavanje i ekonomska integracija
• Osposobljavanje i održivost
• Zakonodavstvo i javna svjesnost o problemu
• Pristup javnim službama
• Prikupljanje podataka

Resorna ministarstva i institucije uključena u program brige su:

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
• Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
• Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
• Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
• Hrvatski zavod za zapošljavanje
• Hrvatsko ortopedsko društvo
• Klinički zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala
• Centar za krizne situacije
• Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI
• Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom
• Ured za ljudska prava
• Veleposlanstva stranih zemalja u RH
• Hrvatski centar za razminiranje

Nevladin sektor i institucije uključene u program brige o žrtvama mina:

• Hrvatska udruga žrtava mina (aktivno djelovala do 2007.godine)
• Udruga Mine Aid
• Centar M.A.R.E.: Model Aktivne Rehabilitacije i Edukacije
• Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida(HSUTI)
• Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske
• Zaklada "Hrvatska bez mina"
• Hrvatski Crveni križ
• Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja
• Centar za krizne situacije
• Udruga za promicanje istih mogućnosti(UPIM)
• International Trust Fund for Demining and Mine Victim Assistance(ITF)
• Udruga žrtava mina Karlovačke županije
• Udruga Bembo
• Norveška narodna pomoć-NPA
• Pojedinačne inicijative osoba ili organizacija

Cilj podrške i pomoći žrtvama kroz navedene resore i institucije je omogućiti žrtvama reintegraciju u svakodnevni život i rad. Četiri su temeljna potporna stupa:

1. Prva pomoć i daljnja medicinska skrb

Hrvatska ima dobro razvijenu strukturu javnog zdravstva i zdravstveni sustav koji uključuje klinike, kliničke centre, specijalizirane poliklinike i bolnice, te rehabilitacijske centre. Područje zdravstvene zaštite definirano je prvenstveno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti("Narodne novine", broj 85/06, 105/06, 118706, 77/07, 111/07 i 35/08) i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju("Narodne novine" broj 85/06, 105/06, 118/06, 77/07 i 111/07). U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, žrtve mina koje su osigurane osobe Zavoda, ostvaruju zdravstvenu zaštitu pod jednakim uvjetima kao i sve ostale osigurane osobe, u opsegu utvrđenom Zakonom i propisima donesenim na temelju zakona i to pravo na:

1. primarnu zdravstvenu zaštitu,
2. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
3. bolničku zdravstvenu zaštitu,
4. pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda,
5. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjeske,
6. pravo na ortopedska i druga pomagala,
7. pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

ZDRAVSTVENE USTANOVE U HRVATSKOJ 30.03.2007.*

Health institutions in Croatia, March 30, 2007

ZDRAVSTVENE USTANOVE		BROJ USTANOVA
Health institutions		No. of institutions
DOM ZDRAVLJA - Health center		47
KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR - Clinical teaching hospital		2
KLINIČKA BOLNICA - Clinical hospital		5
KLINIKA - Clinic		7
OPĆA BOLNICA - General hospital		22
SPECIJALNA BOLNICA - Special hospital		29
LJEČILIŠTE - Health resort		6
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO - Public health institute		21
OSTALI DRŽAVNI ZAVODI - Other state institutes		3
	ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU - Institute of transfusional medicine	1
	ZAVOD ZA MEDICINU RADA - Occupational health institute	1
	ZAVOD ZA TOKSIKOLOGIJU - Institute of toxicology	1
USTANOVA ZA HITNU POMOĆ - Emergency care station		4
POLIKLINIKA - Polyclinic		315
USTANOVA ZA MEDICINU RADA – Institution of occupational health		12
LJEKARNA – Pharmacy		176
USTANOVA ZA NJEGU - Nursing care institution		152
TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI – Health company		56
Ukupno - Total		857

* podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

U 12 minski sumnjivih županija u različitim navedenim ustanovama radi više od 5000(točnije 5063) liječnika, od kojih 210 kirurga specijalista, 19 neurokirurga,14 kirurga za čeljusnu kirurgiju, 19 dječjih kirurga i 12 665 medicinskih sestara. Ostalih stručnjaka u domeni specijalističke medicine, kao što su ortopedi, psiholozi, internisti, psihijatri, dermatolozi, anestetičari i dr. zajedno sa 2 Klinički bolnička centra u Zagrebu i Rijeci ukupno je više od 4000.

Žrtve mina i članovi njihovih obitelji po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata mogu ostvariti prava: na osnovi oštećenja organizma, prava na osnovi gubitka člana obitelji i prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika.

I. PRAVA NA OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA SU:

• osobna invalidnina;
• dodatak za njegu i pomoć druge osobe;
• ortopedski dodatak;
• profesionalna rehabilitacija

II. PRAVA NA OSNOVI GUBITKA ČLANA OBITELJI SU:

• obiteljska invalidnina;
• uvećana obiteljska invalidnina.

III. PRAVA NA OSNOVI MATERIJALNIH I DRUGIH POTREBA KORISNIKA SU:

• opskrbnina;
• dodatak za pripomoć u kući;
• posebni dodatak;
• besplatni udžbenici;
• prednost pri upisu u obrazovne ustanove;
• prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studenske domove;
• prednost pri zapošljavanju;
• prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi;
• oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta;
• posebni staž;
• pravo na troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka nakon
• ekshumacije i identifikacije.

U evidenciji ove Uprave nalazi se ukupno 410 (334 ranjene i 76 poginule) civilnih osoba koje su stradale od mina tijekom i nakon završetka Domovinskog rata, i koje su ostvarile status civilnog invalida rata odnosno pravo na obiteljsku invalidninu.

Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine određena je u visini od 100% proračunske osnovice i iznosi 3.326,00 kn.

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe I. stupnja iznosi 3.326,00 kn mjesečno što iznosi 100% od proračunske osnovice.

Ortopedski dodatak iznosi mjesečno za I. stupanj 964,54 kn što iznosi 29% od proračunske osnovice.

Ukupna primanja civilnog invalida rata I. skupine (100% oštećenje organizma) s pravom na dodatak za njegu i pomoć druge osobe I. stupnja, ortopedskim dodatkom I. stupnja i opskrbninom iznosi 8.714.12 kn mjesečno.

Obiteljsku invalidninu po osnovi gubitka člana obitelji (poginule osobe) koriste 74 osobe. Ove osobe mogu ostvariti 2.694 kn mjesečno.

Djeca iza poginulih civilnih osoba, djeca civilni invalidi rata kao i djeca civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma imaju prednost pri upisu u obrazovne ustanove (uz uvjet prelaska razredbenog praga), prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studenske domove, pravo na stipendije pod određenim uvjetima, te prednost, pod jednakim uvjetima, prilikom zapošljavanja.

Djeca iza poginulih civilnih osoba kao i djeca civilni invalidi rata imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.

Prava pirotehničara i s njima izjednačenih osoba s osnove invalidnosti i smrti definirana su u Poglavlju V Zakona o humanitarnom razminiranju. Prava s osnova invalidnosti su: pravo na zdravstvenu zaštitu, prava iz mirovinskog osiguranja, prava na temelju preostale radne sposobnosti, prava na invalidsku mirovinu. Definirana su i prava po osnovi oštećenja organizma, a odnose se na: osobnu invalidninu, ortopedski doplatak, posebni doplatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.

Prava članova obitelji nakon smrti pirotehničara i s njima izjednačenim osobama su: obiteljska mirovina, obiteljska invalidnina. Definirana su i prava djece smrtno stradalih pirotehničara.

U slučaju povrede,odnosno smrti pirotehničara pri obavljanju poslova razminiranja nakon 30.lipnja 1996.,pirotehničar odnosno članovi njegove obitelji imaju prava koja prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

U slučaju povrede odnosno smrti pirotehničara pripadnika hrvatske vojske,odnosno hrvatske policije i civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova pri obavljanju poslova razminiranja nakon 30.svibnja 1990., pirotehničar,odnosno članovi njegove obitelji imaju prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

2. Fizikalna rehabilitacija

Klinički centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i jedna klinička bolnica pružaju sve oblike fizikalne rehabilitacije. U Hrvatskoj postoji i 29 specijaliziranih bolnica za fizikalnu rehabilitaciju, te jedan Zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala u Zagrebu. Postoji također i velik broj privatnih radionica za izradu proteza i pomagala, jer bolnički centri nemaju vlastitih radionica. U RH djeluje i registrirano je 400 ugovornih tvrtki za nabavku ortopedskih i drugih pomagala. U tvrtkama radi 150 ortopedskih tehničara, članova Hrvatskog ortopedskog društva. Ortopedski tehničari obučavaju se na poslu ili u inozemstvu, a njihov rad nadgledaju liječnici ortopedije. U bolnicama na minski sumnjivim područjima zaposleno je 783 fizioterapeuta. Trenutno protetičari se školuju u inozemstvu, a u planu je organizacija obuke na poslu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Pravilnikom je regulirao prava i potrebe u svrhu korištenja ortopedskih pomagala i drugih potreba-NN.64/01. Također i drugi oblici medicinske, psihosocijalne pomoći, oblika bolničkog i kučnog tretmana, ortopedskih i drugih pomagala definirani su zakonima i pravilnicima (NN.26/96, 79/97, 31/99, 51/99, 73/99), (NN.25/05, 41/05, 88/05),(NN.5/05, 19/05, 51/05, 116/05).

3. Psihološka pomoć i socijalna reintegracija

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti otvorilo je centre za psihosocijalnu pomoć u svih 20 županija RH i Gradu Zagrebu, koje pružaju psihološku i drugu pomoć svim osobama s invaliditetom, uključujući i druge stradalnike sa ratnim traumama uključujući i žrtve mina i članove njihovih obitelji. Osim ovih centara i novoosnovani Obiteljski centri mogu pružati psihološku pomoć. Regionalni centar za psiho-socijalnu rehabilitaciju djece i mladih stradalnika od mina Rovinj je najveći zajednički projekt vladinog i nevladinog sektora započet 2001. godine na prostoru bolničko - rekreacijskog kompleksa u Rovinju. Centar bi trebao nakon završetka radova postati "Regionalni centar" za prostore Jugoistočne Europe i šire. 2005. godine potporom Norveškog veleposlanstva i velikog broja domaćih i stranih donatora započeli su prvi radovi rekonstrukcije. Radovi su u tijeku i provodili su se i u 2009. godini, a ovise većim dijelom o osiguranju potrebnih financijskih sredstava.

4. Profesionalna i ekonomska rehabilitacija

Kako je i prije spomenuto ovo je prioritet prema provedenim anketama. Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji, NN.br. 33/ 05 od 14. ožujka 2005 govori o načinima i postupku osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom, te mogućnost prekvalifikacije. Iste godine osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i i zapošljavanje osoba s invaliditetom potiče hrvatske tvrtke i organizacije na zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i same invalidne osobe na samozapošljavanje korištenjem sredstava iz Državnog proračuna. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći iz 2005. godine regulira pružanje pravne pomoći osobama čiji ekonomski status ne omogućuje odvjetnika za sudske i administrativne poslove, što je čest slučaj. Zakonima i pravilnicima definirane su i sve povlastice za tvrtke koje zapošljavaju invalidne osobe.

Već spomenuti Zakon o humanitarnom razminiranju definira niz statusnih prava pirotehničara i njihovih obitelji u slučajevima invalidnine i mirovine.

Nadoplata za kvalitetnije proteze u iznosu od 7.000,00- 50.000,00 kn najčešći je oblik individualne potpore. Godišnje više desetaka osoba zatraži taj vid pomoći.

Od ostalih projekata koji direktno pomažu žrtvama mina je školovanje mladih osoba žrtava mina za zvanje protetičar i njihovo zapošljavanje u tvrtki Bauerfeind d.o.o. iz Zagreba. Projekt se provodi od 1995.Različiti projekti koji direktno financijski pomažu su nabava računala, školskih knjiga i opreme, pomoć u nabavi malih poljoprivrednih strojeva za pokretanje manjeg poljoprivrednog gospodarstva, kupnja namještaja, opremanje domova potrebnom opremom, posjet stradalnicima u njihovim domovima i rehabilitacijskim centrima, pokrivanje troškova rehabilitacije i pratnje.

5.Prava stradalnika od minskoeksplozivnih sredstava u mirovinskom osiguranju

Sukladno zakonu o mirovinskom osiguranju osobama stradalnicima osigurava se pravo na invalidsku mirovinu i pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a u slučaju smrti, članovima obitelji smrtno stradaloga osiguranika osigurava se pravo na obiteljsku mirovinu. Pirotehničari i s njima izjednačene osobe, osiguranici koji obavljaju poslove razminiranja, prava za slučaj invalidnosti ili smrti ostvaruju prema posebnom zakonu tj. Zakonu o humanitarnom razminiranju. Hrvatski branitelji ostvaruju ova prava na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja i to invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a djelomično se određuje i kumulativna invalidska mirovina.

Sažetak vezan za proteklo četverogodišnje razdoblje između dvaju Revizijskih konferencija UN-a( Nairoby-Cartagena)

Ukupne aktivnosti u protuminskom djelovanju u protekle 4 godine između dvaju Revizijskih konferencija, unapređenje tehnika i tehnologija, provedba nadziranja radova razminiranja, provedba edukacije i dostupnost informacija o minski sumnjivom prostoru najširem krugu građanstva rezultiralo je znatnim smanjenjem broja žrtava mina (13-2005, 11-2006, 8-2007, 7-2008 i 6- u 2009.godini). Treba naglasiti da su u navedenim brojkama zastupljeni i pirotehničari, te je i njihov broj stradavanja znatno umanjen u odnosu na početna razdoblja tj.od 1991-1998,(1-2005, 0-2006, 3-2007, 3-2008, 3-2009.godine). Rezultat je to prije svega edukacije pirotehničara i voditelja radilišta, uporabe strojnog razminiranja,te nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja.

U razdoblju od 1-2. Revizijske konferencije smatramo najznačajnijim prikazano ukupno smanjenje broja minskih incidenata. Dogodile su se promjene u formiranju državnih tijela zaduženih za pomoć osobama s invaliditetom (nadalje OSI), kao i promjene u postojećem zakonodavnom okviru. Ostvarena je ukupno bolja koordinacija sa tijelima državne uprave, institucijama, dok su manji pomaci učinjeni na razini udruga tj. nevladinog sektora.

• Značajno smanjenje minskih incidenata i broja žrtava mina
• Ukupno stanovništvo upoznato s minski sumnjivim prostorom, edukacije kontinuirane, obilježenost potpuna
• Potpisani i na snazi su važni dokumenti, a izvršene su promjene u velikom djelu zakonodavne materije vezane za OSI
• Donesene su i na snazi su strategije vezane za OSI
• Osnovana su nova tijela i institucije, primjerice Ured pravobraniteljice za OSI
• Veća koordinacija među tijelima državne uprave u ostvarenju pomoći OS
• Pozitivne promjene u pravilniku o ortopedskim pomagalima
• Pozitivne promjene u reformi hitne medicinske pomoći
• Poboljšanja u radu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu
• Definirana prava i postupci za OSI u ostvarivanju istih
• Redovito održavane koordinacije HCR-a i tijela državne uprave i NGO-a.
• Održavane godišnje radionice za djecu žrtava mina potporom State Departementa, posredstvom ITF-a
• Ostvareno nekoliko zapošljavanja žrtava mina
• Ostvareno više pojedinačnih novčanih i materijalnih donacija poglavito za djecu žrtve mina
• Pojačana uloga medija u izvješčivanju o protuminskom djelovanju
• Četiri godine zaredom obilježava se 4.travnja – Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju popraćen nizom manifestacija, kao i cijeli mjesec travanj
• RH sa svojim predstavnicima redovito je prisutna na svjetskim događanjima i radionicama, kojima je tema OSI i pomoć

Naredno razdoblje 2010. - 2015. godine

• Provedba Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za OSI od 2007. - 2015., u sklopu koje je: izrada jedinstvene liste tjelesnih oštećenja, jedinstvenog tijela vještačenja i definiranje teške invalidnosti. S obzirom da se radi o strategiji izjednačavanja mogučnosti za OSI na uvjete i visinu prava više će utjecati stupanj invalidnosti, a manje status osobe i okolnosti stradavanja koje je imalo za posljedicu invalidnost.
• Nastaviti će se sa provedbom ciljeva Nacionalne strategije razvitka sustava zdravstva 2006. - 2011. godina.
• Ugovoranjem zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim Ugovaranjem zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima osigurava se podjednaka dostupnost zdravstvene zaštite na cijelom području RH,na svim razinama zdravstvene djelatnosti-primarna, specijalističko konzilijarna i bolnička zdravstvena zaštita.
• Nastaviti će se s mjerama aktivne politike nacionalnog provedbenog plana za poticanje zapošljavanja u koji su uključene i OSI. Programi IPA uključeni su u "Poticanje intenzivnijeg uključivanja OSI na tržište rada". U pripremi je projekt iz programa IPA 2010. - 2011.od 1,3 milijuna eura za osobe s invaliditetom
• Nastaviti će se s povoljnim mjerama u profesionalnoj rehabilitaciji za koju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu,također velika je dostupnost regionalnih centara i ispostava
• Jačanje suradnje tijela državne uprave sa Uredom pravobraniteljice za OSI, veća koordinacija, te uključivanje NGO i nevladina sektora u radna tijela kod donošenja zakona i njihova poboljšanja za potrebe OSI.
• S obzirom da je Nacionalni registar za OSI, koji je službena državna baza, čije podatke koriste resori u provedbi prava OSI, poradit će se na mogućnosti da se pri izradi jedinstvene liste oštećenja, koja je u izradi pri Ministarstvu gospodarstva u pratećem formularu, uvede i šifra vanjskog stradavanja.
• Iako postoji nekoliko vodića o pravima OSI potrebno je izraditi novi vodić ili brošuru u proširenoj formi sa nadležnim institucijama, važećim zakonima, redosljedom postupanja tj. jasno prikazati i utvrditi proceduru, kako voditi proces od trenutka stradavanja do ostvarivanja prava na integraciju. Početkom 2010. isti će biti priređen i tiskan.
• Realizirati ukazanu potrebu za osnivanje stručnog kriznog tima za stradalnike od mina (stručno i efikasno tijelo), koje bi imalo zadaću odmah po stradavanju obići žrtvu i uputiti je uz svu psihološku pomoć na dalje postupanje u ostvarivanju prava do potpune reintegracije stradalnika u obiteljsku, radnu i društvenu okolinu.
• Sustavan rad na senzibilizaciji javnosti i medija u pogledu OSI
• U zakonsku regulativu uvesti jednokratnu novčanu pomoć odmah po stradavanju.
• Uspostaviti jaču povezanost na razini udruga u borbi za odgovarajuća prava OSI.
• Izražena je jača potreba psihološke pomoći u samom početku stradavanja, pri primarnoj zdravstvenoj pomoći, adaptaciji i to direktno uz stradalnika, što podrazumjeva i promjenu prakse Centara za psihosocijalu pomoć.
• Obiteljske centre i Centre za socijalnu skrb jače uključiti u analize socijalnog stanja i mogućnosti potpore

Važno je istači da će se i u 2010.godini i narednim razdobljima programi pomoći minskim žrtvama provoditi u zakonskim navedenim okvirima tj. institucionalno, ali i uz potporu nevladinih udruga, organizacija i pojedinaca uz koordinativnu ulogu HCR-a. Osnova za strateški okvir je Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007-2015 godine.