Hrvatski centar za razminiranje

 

Tko su žrtve mina i njihova zakonska prava u RH

Zaštita civilnih i vojnih stradalnika Domovinskog rata stradalih od minsko eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) uređena je Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine" br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 82/01., 94/01. i 103/03.). Zakonom je, između ostalog, propisana posebna zaštita civilnih invalida stradalih od MES-a i NUS-a, kao i posebna zaštita članova njihovih obitelji. Odredbom članka 8. stavka 1. Zakona propisano je da je civilni invalid rata osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila:

• u svezi s ratnim događanjima (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.)
• od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka ratnih operacija.

Sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju ("Narodne novine" br. 153/05., 63/07. i 152/08.) uloga Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) je koordinativna i provodi se u suradnji s tijelima državne uprave, s nizom resora, ministarstava i dijela nevladina sektora, kao i pojedinačnim inicijativama. HCR vodi i održava bazu podataka ažurno i sustavno od svog osnutka 1998. godine. Baza je temeljena na podacima preuzetim od Ujedinjenih naroda, podacima dobivenim od Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) ,organizacija zdravstvenog sustava, prikupljanjem podataka s terena, informacijama od strane medija i drugih pouzdanih izvora. HCR-ova baza ne sadržava apsolutno sve žrtve iz razloga što je s bazom naslijeđenom od UN-a prihvaćena i definicija minske žrtve. To su razlozi da se radi na stalnom ažuriranju baze, jer je dio naslijeđene UN-ove baze imao veći broj incidenata s objašnjenjem „nepoznati podaci“, te je stoga bilo moguće i dvostruko bilježenje minskih incidenata u ograničenom broju slučajeva. Provedbom revizije općeg izvida u 114 gradova i općina tijekom proteklih nekoliko godina prikupljeni su dodatni podaci o minskim incidentima, obrađeni i pohranjeni u datoteku HCR-a.

Republika Hrvatska ima visoko razvijen zakonski okvir vezan za osobe s invaliditetom u ostvarivanju legitimnih prava i statusa. Status i različiti oblici prava ostvaruju se kroz više od 280 različitih zakona i podzakonskih akata. Uloga pravnog okvira je donošenje svih zakona i odredbi za zaštitu i ujednačavanje prava bez diskriminacije u bilo kojem pogledu. Zbog boljeg uvida navodimo samo one zakone i referentne akte koji su u najužoj vezi s ostvarivanjem skrbi. Sva resorna ministarstva koja djelomično pokrivaju i ovu vrstu pomoći svojim propisima detaljno reguliraju i ovu materiju.

Zakon o humanitarnom razminiranju od 20. prosinca 2005. godine, između ostalog, definira i ostvarivanje prava na invalidninu ili mirovinu u svezi s njihovim zanimanjem. Zakon definira i prava pirotehničara i članova njihovih obitelji u slučaju stradavanja i nesposobnosti za rad koja je proizašla iz stradavanja na poslovima razminiranja. Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja od 20. prosinca 2005. NN.158/05.

• Nove izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 147/04.)

Zaštita civilnih i vojnih stradalnika Domovinskog rata stradalih od mina uređena je Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji ("Narodne novine", br.33/05 od 14. ožujka 2005. godine). Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", br.102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04.,177/04., 92/05., 79/07. i 35/08.). Treba naglasiti da su navedeni temeljni zakoni doživjeli različite promjene i izmjene u navedenom periodu, kao i niz pripadajućih pravilnika.

Više značajnih dokumenata vezano za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu OSI) doneseno je i ratificirano u protekle 4 godine:

RH je potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja je stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine. Republika Hrvatska je 30. ožujka 2007. godine u sjedištu UN-a u New York-u potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju te je 1. lipnja 2007. godine donijela Zakon o prihvaćanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog-protokola-uz-Konvenciju. Predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i nevladinih organizacija aktivno su sudjelovali u izradi teksta Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda koji je prevođen na hrvatski jezik u više faza izrade nacrta te je na taj način osigurano uključivanje osoba s invaliditetom u izradu nacrta.

Ovaj međunarodni dokument po snazi iznad svih zakona u RH, kroz 50 članaka unapređuje, štiti i osigurava punopravno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom (OSI).

U razdoblju između dviju revizijskih konferencija UN-a na snazi je bila Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003-2006. godine. Na snazi je danas Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za OSI od 2007-2015. godine. Vlada RH donijela ju je polovicom 2007. godine. U Nacionalnoj strategiji je zadana 101 mjera, definirani su nositelji i sunositelji provedbe, razrađene su aktivnosti i rokovi provedbe mjera, postavljeni indikatori provedbe i planirana sredstva za provedbu svake mjere. Zadaća Nacionalne strategije je uskladiti sve programe djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. Opći ciljevi Nacionalne strategije su poštivanje ljudskih prava, nediskriminacija, stvaranje jednakih mogućnosti, punopravno građansko sudjelovanje, punopravno sudjelovanje u životu zajednice i uključivanje u svjetske i europske okvire politike za osobe s invaliditetom. Nacionalna se strategija naslanja na već uspostavljene okvire, ali uz traženje novih rješenja za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa u svim područjima od interesa za osobe s invaliditetom.

 

Što u najbitnijem definira Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2007-2015 godine:

• Poboljšanje materijalnog položaja
• Ujednačavanje prava
• Obrazovanje i rehabilitaciju
• Ravnopravno uključivanje u društvenu zajednicu
• Očuvanje digniteta i integriteta
• Koordinirano djelovanje i učinkovito informiranje
• Strategija se odnosi na sve osobe s invaliditetom bez obzira na vrijeme i okolnosti nastanka oštećenja
• Pružanje materijalne i novčane pomoći u okviru različitih povlastica
• Donošenjem Zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom ispunjen je osnovni preduvjet za ustrojavanje takove baze
• Nadopunu državnoj strukturi čini otvoreniji način djelovanja putem nevladina sektora
• Mogućnost obrazovanja i zapošljavanja
• Profesionalna rehabilitacija
• Rješavanje pitanja mobilnosti (ulazak u javne prostore, pločnici i ceste, preuređenja)
• Pravilnik o ortopedskim pomagalima u skladu sa suvremenim medicinskim i tehničkim dostignućima

Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom; poboljšanje kvalitete življenja OSI u Europi od 2006 - 2015 sadrži 15 smjernica za unapređenje temeljnih područja djelovanja od interesa za OSI na osnovnim načelima: nediskriminacije, jednakih mogućnosti, uključivanja u društvene procese.

Temeljem potpisanih i donesenih strateških dokumenata 2007. godine donesen je i Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, te je osnovan i Ured pravobraniteljice za OSI, koji u svojoj misiji mora pridonijeti stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane na području RH, za sve kategorije osoba s invaliditetom u svim životnim segmentima, svih starosnih skupina i u svim područjima njihova djelovanja. Ured pravobraniteljice treba biti poveznica između OSI, civilnog društva i institucija koje mogu sustavno riješiti probleme OSI koristeći najnovija saznanja i postignuća u svijetlu najboljih praksi, a kroz suradnju svih tijela koja rade na zaštiti i promicanju prava i interesa OSI. Ovlasti ureda su: upozoravati, savjetovati, davati preporuke, predlagati, obavještavati, ostvarivati uvid u prostore u kojima borave ili su trajno smještene OSI. Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne, regionalne samouprave, pravne i fizičke osobe dužne su surađivati s pravobraniteljem i dostavljati tražena izvješća.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (NN.br. 38/07. od 13.travnja 2007. godine) formirana je Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata sa Odjelom za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata Hrvatske među kojima su i žrtve mina.

U Odjelu za zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata obavljaju se poslovi: neposredna primjena zakona i propisa, stručna pomoć i osiguravanje njihove provedbe; sudjelovanje u izradi nacrta propisa iz sustava zaštite žrtava i sudionika rata; praćenje stanja i predlaganje mjera za unaprjeđenje položaja korisnika; rješavanje u drugostupanjskom upravnom postupku i obnovi postupka, te reviziji prvostupanjskih rješenja iz područja zaštite civilnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; neposredni upravni nadzor nad radom prvostupanjskih tijela državne uprave; sudjelovanje u realizaciji psihosocijalne pomoći za civilne žrtve iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji; suradnja s vladinim i nevladinim organizacijama u cilju pružanja pomoći i predlaganja mjera za unaprjeđenje skrbi o civilnim stradalnicima Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; sudjelovanje u definiranju sadržajnih funkcija informacijskog sustava i podsustava pravne zaštite korisnika, korisničkih zahtjeva i programskih rješenja te njihova primjena; izrada stručnih mišljenja u vezi s provedbom pravne zaštite korisnika; postupanje po predstavkama i upitima građana, udruga i tijela državne uprave; sudjelovanje u izradi provedbenih propisa u vezi s utvrđivanjem mjesečnih svota osobne invalidnine i drugih novčanih primanja; prijem i obrada zahtjeva za doznaku sredstava, izrada naloga za isplatu i likvidacija faktura; vođenje evidencije o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika; izrada financijskih, statističkih i ostalih izvješća i očitovanja na upite korisnika i zainteresiranih tijela.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje - osnovan u prosincu 2005. godine i nastavlja svojim radom i u narednim godinama. U ožujku 2006. godine usvojen je Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006-2012 za djecu s posebnim potrebama.

Devet je ključnih oblika pomoći minskim žrtvama u kojima sudjeluju vladin i nevladin sektor uz niz organizacija i pojedinačnih inicijativa:

• Hitna medicinska pomoć
• Trajna medicinska pomoć
• Fizička rehabilitacija, proteze, pomoćna sredstva
• Psihološka i socijalna potpora
• Zapošljavanje i ekonomska integracija
• Osposobljavanje i održivost
• Zakonodavstvo i javna svjesnost o problemu
• Pristup javnim službama
• Prikupljanje podataka

Resorna ministarstva i institucije uključena u program brige su:

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
• Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
• Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
• Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
• Hrvatski zavod za zapošljavanje
• Hrvatsko ortopedsko društvo
• Klinički zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala
• Centar za krizne situacije
• Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI
• Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom
• Ured za ljudska prava
• Veleposlanstva stranih zemalja u RH
• Hrvatski centar za razminiranje

Nevladin sektor i institucije uključene u program brige o žrtvama mina:

• Hrvatska udruga žrtava mina (aktivno djelovala do 2007.godine)
• Udruga Mine Aid
• Centar M.A.R.E.: Model Aktivne Rehabilitacije i Edukacije
• Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI)
• Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske
• Zaklada "Hrvatska bez mina"
• Hrvatski Crveni križ
• Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja
• Centar za krizne situacije
• Udruga za promicanje istih mogućnosti(UPIM)
• Međunarodni fond za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF)
• Udruga žrtava mina Karlovačke županije
• Udruga Bembo
• Norveška narodna pomoć-NPA (do 2010. godine)
• Pojedinačne inicijative osoba ili organizacija

Cilj podrške i pomoći žrtvama kroz navedene resore i institucije je omogućiti žrtvama reintegraciju u svakodnevni život i rad. Četiri su temeljna potporna stupa:

1. Prva pomoć i daljnja medicinska skrb

Hrvatska ima dobro razvijenu strukturu javnog zdravstva i zdravstveni sustav koji uključuje klinike, kliničke centre, specijalizirane poliklinike i bolnice, te rehabilitacijske centre. Područje zdravstvene zaštite definirano je prvenstveno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti("Narodne novine", broj 85/06, 105/06, 118706, 77/07, 111/07 i 35/08) i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju("Narodne novine" broj 85/06, 105/06, 118/06, 77/07 i 111/07). U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, žrtve mina koje su osigurane osobe Zavoda, ostvaruju zdravstvenu zaštitu pod jednakim uvjetima kao i sve ostale osigurane osobe, u opsegu utvrđenom Zakonom i propisima donesenim na temelju zakona i to pravo na:

1. primarnu zdravstvenu zaštitu,
2. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
3. bolničku zdravstvenu zaštitu,
4. pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda,
5. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjeske,
6. pravo na ortopedska i druga pomagala,
7. pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

U 12 minski sumnjivih županija u različitim navedenim ustanovama radi više od 5000 liječnika, od kojih 210 kirurga specijalista, 19 neurokirurga, 14 kirurga za čeljusnu kirurgiju, 19 dječjih kirurga i 12 665 medicinskih sestara. Ostalih stručnjaka u domeni specijalističke medicine, kao što su ortopedi, psiholozi, internisti, psihijatri, dermatolozi, anestetičari i dr. zajedno s dva klinička bolnička centra u Zagrebu i Rijeci ukupno je više od 4000.

Žrtve mina i članovi njihovih obitelji po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata mogu ostvariti prava: na osnovi oštećenja organizma, prava na osnovi gubitka člana obitelji i prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika.

I. PRAVA NA OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA SU:

• osobna invalidnina;
• dodatak za njegu i pomoć druge osobe;
• ortopedski dodatak;
• profesionalna rehabilitacija

II. PRAVA NA OSNOVI GUBITKA ČLANA OBITELJI SU:

• obiteljska invalidnina;
• uvećana obiteljska invalidnina.

III. PRAVA NA OSNOVI MATERIJALNIH I DRUGIH POTREBA KORISNIKA SU:

• opskrbnina;
• dodatak za pripomoć u kući;
• posebni dodatak;
• besplatni udžbenici;
• prednost pri upisu u obrazovne ustanove;
• prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studenske domove;
• prednost pri zapošljavanju;
• prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi;
• oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta;
• posebni staž;
• pravo na troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka nakon
• ekshumacije i identifikacije.

Djeca iza poginulih civilnih osoba, djeca civilni invalidi rata kao i djeca civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma imaju prednost pri upisu u obrazovne ustanove (uz uvjet prelaska razredbenog praga), prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studenske domove, pravo na stipendije pod određenim uvjetima, te prednost, pod jednakim uvjetima, prilikom zapošljavanja.

Djeca iza poginulih civilnih osoba kao i djeca civilni invalidi rata imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.

Prava pirotehničara i s njima izjednačenih osoba s osnove invalidnosti i smrti definirana su u Poglavlju V Zakona o humanitarnom razminiranju. Prava s osnova invalidnosti su: pravo na zdravstvenu zaštitu, prava iz mirovinskog osiguranja, prava na temelju preostale radne sposobnosti, prava na invalidsku mirovinu. Definirana su i prava po osnovi oštećenja organizma, a odnose se na: osobnu invalidninu, ortopedski doplatak, posebni doplatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.

Prava članova obitelji nakon smrti pirotehničara i s njima izjednačenim osobama su: obiteljska mirovina, obiteljska invalidnina. Definirana su i prava djece smrtno stradalih pirotehničara.

U slučaju povrede, odnosno smrti pirotehničara pri obavljanju poslova razminiranja nakon 30. lipnja 1996., pirotehničar odnosno članovi njegove obitelji imaju prava koja prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

U slučaju povrede odnosno smrti pirotehničara pripadnika hrvatske vojske, odnosno hrvatske policije i civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova pri obavljanju poslova razminiranja nakon 30.svibnja 1990., pirotehničar, odnosno članovi njegove obitelji imaju prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

2. Fizikalna rehabilitacija

Klinički centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i jedna klinička bolnica pružaju sve oblike fizikalne rehabilitacije. U Hrvatskoj postoji i 29 specijaliziranih bolnica za fizikalnu rehabilitaciju, te jedan Zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala u Zagrebu. Postoji također i velik broj privatnih radionica za izradu proteza i pomagala, jer bolnički centri nemaju vlastitih radionica. U RH djeluje i registrirano je 400 ugovornih tvrtki za nabavku ortopedskih i drugih pomagala. U tvrtkama radi 150 ortopedskih tehničara, članova Hrvatskog ortopedskog društva. Ortopedski tehničari obučavaju se na poslu ili u inozemstvu, a njihov rad nadgledaju liječnici ortopedije. U bolnicama na minski sumnjivim područjima zaposleno je 783 fizioterapeuta. Trenutno protetičari se školuju u inozemstvu, a u planu je organizacija obuke na poslu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Pravilnikom je regulirao prava i potrebe u svrhu korištenja ortopedskih pomagala i drugih potreba-NN.64/01. Također i drugi oblici medicinske, psihosocijalne pomoći, oblika bolničkog i kućnog tretmana, ortopedskih i drugih pomagala definirani su zakonima i pravilnicima (NN.26/96, 79/97, 31/99, 51/99, 73/99), (NN.25/05, 41/05, 88/05),(NN.5/05, 19/05, 51/05, 116/05).

3. Psihološka pomoć i socijalna reintegracija

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti otvorilo je centre za psihosocijalnu pomoć u svih 20 županija RH i Gradu Zagrebu, koje pružaju psihološku i drugu pomoć svim osobama s invaliditetom, uključujući i druge stradalnike sa ratnim traumama uključujući i žrtve mina i članove njihovih obitelji. Osim ovih centara i novoosnovani Obiteljski centri mogu pružati psihološku pomoć. Regionalni centar za psiho-socijalnu rehabilitaciju djece i mladih stradalnika od mina Rovinj je najveći zajednički projekt vladinog i nevladinog sektora započet 2001. godine na prostoru bolničko - rekreacijskog kompleksa u Rovinju. Centar bi trebao nakon završetka radova postati "Regionalni centar" za prostore Jugoistočne Europe i šire. 2005. godine potporom Norveškog veleposlanstva i velikog broja domaćih i stranih donatora započeli su prvi radovi rekonstrukcije. Radovi su u tijeku i provodili su se i u 2011. godini, a ovise većim dijelom o osiguranju potrebnih financijskih sredstava.

4. Profesionalna i ekonomska rehabilitacija

Kako je i prije spomenuto ovo je prioritet prema provedenim anketama. Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji, NN.br. 33/ 05 od 14. ožujka 2005 govori o načinima i postupku osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom, te mogućnost prekvalifikacije. Iste godine osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom potiče hrvatske tvrtke i organizacije na zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i same invalidne osobe na samozapošljavanje korištenjem sredstava iz Državnog proračuna. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći iz 2005. godine regulira pružanje pravne pomoći osobama čiji ekonomski status ne omogućuje odvjetnika za sudske i administrativne poslove, što je čest slučaj. Zakonima i pravilnicima definirane su i sve povlastice za tvrtke koje zapošljavaju invalidne osobe.

Već spomenuti Zakon o humanitarnom razminiranju definira niz statusnih prava pirotehničara i njihovih obitelji u slučajevima invalidnine i mirovine.

Nadoplata za kvalitetnije proteze u iznosu od 7.000,00- 50.000,00 kn najčešći je oblik individualne potpore. Godišnje više desetaka osoba zatraži taj vid pomoći.

Od ostalih projekata koji direktno pomažu žrtvama mina je školovanje mladih osoba žrtava mina za zvanje protetičar i njihovo zapošljavanje u tvrtki Bauerfeind d.o.o. iz Zagreba. Projekt se provodi od 1995.Različiti projekti koji direktno financijski pomažu su nabava računala, školskih knjiga i opreme, pomoć u nabavi malih poljoprivrednih strojeva za pokretanje manjeg poljoprivrednog gospodarstva, kupnja namještaja, opremanje domova potrebnom opremom, posjet stradalnicima u njihovim domovima i rehabilitacijskim centrima, pokrivanje troškova rehabilitacije i pratnje.

5. Prava stradalnika od minskoeksplozivnih sredstava u mirovinskom osiguranju

Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju osobama stradalnicima osigurava se pravo na invalidsku mirovinu i pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a u slučaju smrti, članovima obitelji smrtno stradaloga osiguranika osigurava se pravo na obiteljsku mirovinu. Pirotehničari i s njima izjednačene osobe, osiguranici koji obavljaju poslove razminiranja, prava za slučaj invalidnosti ili smrti ostvaruju prema posebnom zakonu tj. Zakonu o humanitarnom razminiranju. Hrvatski branitelji ostvaruju ova prava na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja i to invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a djelomično se određuje i kumulativna invalidska mirovina.

Sažetak vezan za proteklo četverogodišnje razdoblje između dvaju Revizijskih konferencija UN-a (Nairoby-Cartagena)

Ukupne aktivnosti u protuminskom djelovanju u protekle 4 godine između dvaju Revizijskih konferencija, unapređenje tehnika i tehnologija, provedba nadziranja radova razminiranja, provedba edukacije i dostupnost informacija o minski sumnjivom prostoru najširem krugu građanstva rezultiralo je znatnim smanjenjem broja žrtava mina (13-2005, 11-2006, 8-2007, 7-2008 i 6- u 2009.godini). Treba naglasiti da su u navedenim brojkama zastupljeni i pirotehničari, te je i njihov broj stradavanja znatno umanjen u odnosu na početna razdoblja tj. od 1991-1998,(1-2005., 0-2006., 3-2007., 3-2008., 3-2009. godine,3-2010., 2-2011.). Rezultat je to prije svega edukacije pirotehničara i voditelja radilišta, uporabe strojnog razminiranja, te nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja.

U razdoblju od 1-2. Revizijske konferencije smatramo najznačajnijim prikazano ukupno smanjenje broja minskih incidenata. Dogodile su se promjene u formiranju državnih tijela zaduženih za pomoć osobama s invaliditetom (nadalje OSI), kao i promjene u postojećem zakonodavnom okviru. Ostvarena je ukupno bolja koordinacija sa tijelima državne uprave, institucijama, dok su manji pomaci učinjeni na razini udruga tj. nevladinog sektora.

• Značajno smanjenje minskih incidenata i broja žrtava mina
• Ukupno stanovništvo upoznato s minski sumnjivim prostorom, edukacije kontinuirane, obilježenost potpuna
• Potpisani i na snazi su važni dokumenti, a izvršene su promjene u velikom djelu zakonodavne materije vezane za OSI
• Donesene su i na snazi su strategije vezane za OSI
• Osnovana su nova tijela i institucije, primjerice Ured pravobraniteljice za OSI
• Veća koordinacija među tijelima državne uprave u ostvarenju pomoći OS
• Pozitivne promjene u pravilniku o ortopedskim pomagalima
• Pozitivne promjene u reformi hitne medicinske pomoći
• Poboljšanja u radu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu
• Definirana prava i postupci za OSI u ostvarivanju istih
• Redovito održavane koordinacije HCR-a i tijela državne uprave i NGO-a.
• Održavane godišnje radionice za djecu žrtava mina potporom State Departementa, posredstvom ITF-a
• Ostvareno nekoliko zapošljavanja žrtava mina
• Ostvareno više pojedinačnih novčanih i materijalnih donacija poglavito za djecu žrtve mina
• Pojačana uloga medija u izvješćivanju o protuminskom djelovanju
• Šest godina zaredom obilježava se 4. travnja – Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju popraćen nizom manifestacija, kao i cijeli mjesec travanj
• RH sa svojim predstavnicima redovito je prisutna na svjetskim događanjima i radionicama, kojima je tema OSI i pomoć

Naredno razdoblje 2010. - 2015. godine

• Provedba Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za OSI od 2007. - 2015., u sklopu koje je: izrada jedinstvene liste tjelesnih oštećenja, jedinstvenog tijela vještačenja i definiranje teške invalidnosti. S obzirom da se radi o strategiji izjednačavanja mogućnosti za OSI na uvjete i visinu prava više će utjecati stupanj invalidnosti, a manje status osobe i okolnosti stradavanja koje je imalo za posljedicu invalidnost.
• Nastaviti će se sa provedbom ciljeva Nacionalne strategije razvitka sustava zdravstva 2006. - 2011. godina.
• Ugovaranjem zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim Ugovaranjem zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima osigurava se podjednaka dostupnost zdravstvene zaštite na cijelom području RH, na svim razinama zdravstvene djelatnosti-primarna, specijalističko konzilijarna i bolnička zdravstvena zaštita.
• Nastaviti će se s mjerama aktivne politike nacionalnog provedbenog plana za poticanje zapošljavanja u koji su uključene i OSI. Programi IPA uključeni su u "Poticanje intenzivnijeg uključivanja OSI na tržište rada". U pripremi je projekt iz programa IPA 2010. - 2011. od 1,3 milijuna eura za osobe s invaliditetom
• Nastaviti će se s povoljnim mjerama u profesionalnoj rehabilitaciji za koju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, također velika je dostupnost regionalnih centara i ispostava
• Jačanje suradnje tijela državne uprave sa Uredom pravobraniteljice za OSI, veća koordinacija, te uključivanje NGO i nevladina sektora u radna tijela kod donošenja zakona i njihova poboljšanja za potrebe OSI.
• S obzirom da je Nacionalni registar za OSI, koji je službena državna baza, čije podatke koriste resori u provedbi prava OSI, poradit će se na mogućnosti da se pri izradi jedinstvene liste oštećenja, koja je u izradi pri Ministarstvu gospodarstva u pratećem formularu, uvede i šifra vanjskog stradavanja.
• Iako postoji nekoliko vodiča o pravima OSI potrebno je izraditi novi vodič ili brošuru u proširenoj formi sa nadležnim institucijama, važećim zakonima, redoslijedom postupanja tj. jasno prikazati i utvrditi proceduru, kako voditi proces od trenutka stradavanja do ostvarivanja prava na integraciju. Početkom 2010. isti će biti priređen i tiskan.
• Realizirati ukazanu potrebu za osnivanje stručnog kriznog tima za stradalnike od mina (stručno i efikasno tijelo), koje bi imalo zadaću odmah po stradavanju obići žrtvu i uputiti je uz svu psihološku pomoć na dalje postupanje u ostvarivanju prava do potpune reintegracije stradalnika u obiteljsku, radnu i društvenu okolinu.
• Sustavan rad na senzibilizaciji javnosti i medija u pogledu OSI
• U zakonsku regulativu uvesti jednokratnu novčanu pomoć odmah po stradavanju.
• Uspostaviti jaču povezanost na razini udruga u borbi za odgovarajuća prava OSI.
• Izražena je jača potreba psihološke pomoći u samom početku stradavanja, pri primarnoj zdravstvenoj pomoći, adaptaciji i to direktno uz stradalnika, što podrazumijeva i promjenu prakse Centara za psihosocijalnu pomoć.
• Obiteljske centre i Centre za socijalnu skrb jače uključiti u analize socijalnog stanja i mogućnosti potpore

Važno je istaknuti da će se i u 2011.godini i narednim razdobljima programi pomoći minskim žrtvama provoditi u zakonskim navedenim okvirima tj. institucionalno, ali i uz potporu nevladinih udruga, organizacija i pojedinaca uz koordinativnu ulogu HCR-a. Osnova za strateški okvir je Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007-2015. godine.