Hrvatski centar za razminiranje

Protuminsko djelovanje uključuje sve aktivnosti kojima se nastoje ublažiti posljedice uzrokovane minskim problemom, a odnose se na sigurnost, gospodarstvo, obnovu i integraciju ratom stradalih područja, ekologiju, te zaštitu od elementarnih nepogoda. Stoga svrha protuminskog djelovanja nije samo razminiranje, nego i otklanjanje utjecaja tog problema na ljude. Cilj protuminskog djelovanja je umanjiti rizik od mina i omogućiti siguran život u kojem miniranost neće predstavljati prepreku za razvoj gospodarstva i društva, provedbu zaštite prirode, te u kojem će se voditi računa o potrebama minskih žrtava. Protuminsko se djelovanje sastoji od nekoliko grupa aktivnosti:

• poslovi humanitarnog razminiranja koji obuhvaćaju radnje koje rezultiraju uklanjanjem opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava
• edukacija stanovništva o opasnostima od mina (proces kojim se nastoji povisiti razina opće osviještenosti o opasnostima od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava pomoću informacija za javnost, te formalnih i neformalnih edukacijskih sustava i promicanje usvajanja sigurnijeg ponašanja skupina koje se nalaze u zoni rizika)
• pomoć minskim žrtvama, rehabilitacija i reintegracija, (svaka pomoć i podrška pružena žrtvama s ciljem da se smanje neposredne i dugoročne zdravstvene i psihološke traume. Minska žrtva je osoba kojoj je nanesena šteta prilikom minske nesreće a u kontekstu pomoći žrtvama i izraz žrtva uključuje i one koje su ovisile o stradalome.)
• uništavanje uskladištenih zaliha mina, te posredovanje i zagovaranje neuporabe i zabrane protupješačkih mina. U prosincu 1997. godine Republika Hrvatska je potpisala konvenciju o zabrani uporabe, proizvodnje uvoza, izvoza i skladištenja pješačkih mina (Ottawska konvencija) koju je Hrvatski sabor 24. travnja 1998. godine i ratificiralo. Republika Hrvatska je 2002. godine ispunila svoju obvezu uništenja uskladištenih zaliha protupješačkih mina, zabranila proizvodnju kao i prodaju i korištenje istih, te politički zagovara neuporabu protupješačkih mina na međunarodnom planu.

Preciznim definiranjem veličine i strukture minskog problema u RH učinjene su potrebne pretpostavke za utvrđivanje realnog stanja, a izradom kriterija za određivanje prioriteta u razminiranju stvoreni su uvjeti za realno planiranje, odnosno izradu Trogodišnjeg plana humanitarnog razminiranja kao osnove za izradu Godišnjih planova humanitarnog razminiranja, te mogućnost jasnog definiranja minskog utjecaja na razvoj Republike Hrvatske.

HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE OBAVLJA SLJEDEĆE ZADAĆE SUKLADNO ZAKONU O HUMANITARNOM RAZMINIRANJU (NN 153/05, 63/07 i 152/08):

• Izrađuje prijedlog Nacionalnog programa protuminskog djelovanja i Plana humanitarnog razminiranja za godišnje i trogodišnje razdoblje
• Provodi opći i tehnički izvid u cilju prikupljanja i obrade podataka o minski sumnjivim, miniranim, odnosno razminiranim područjima i/ili građevinama, o pronađenom i uništenom MES-u i ostalim tehničkim značajkama minski sumnjivih područja
• Vrši preuzimanje pretraženog ili razminiranog područja i/ili građevine nakon obavljenoga završnog nadzora, te ocjenjuje sposobnosti ovlaštenih pravnih osoba ili obrtnika za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja
• Vrši obilježavanja minski sumnjivih područja i/ili građevina
• Izrađuje idejne i dopunske projekte pretraživanja i razminiranja, te izvedbene projekte tehničkog izvida
• Vrši pirotehnički kontrolni pregled
• Obavlja stručni nadzor
• Izvodi razminiranje za potrebe obavljanja očevida po zahtjevu istražnog suca
• Vrši istraživanja i razvoj tehnologija razminiranja
• Pruža stručnu pomoći i daje potrebne podatke nadležnim tijelima o opasnostima od MES-a i neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS)
• Koordinira aktivnosti edukacije stanovništva o opasnostima od mina te poduzima mjere zaštite i spašavanja stanovništva u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje
• Koordinira aktivnosti vezane uz pomoći stradalima od MES-a i NUS-a
• Surađuje s međunarodnim subjektima u humanitarnom razminiranju
• Izrađuje izvješća o provedbi Plana